← Nazad na Blog

Kako pomoći detetu da izgradi zdravo samopouzdanje

Vreme čitanja: 7 min

Samopouzdanje nije nešto što dobijemo jednom zauvek. Ono se razvija kroz iskustva, način na koji dete doživljava sebe i podršku koju dobija od važnih odraslih. Dobra vest je da ga možemo razvijati i jačati tokom celog života.

Šta je samopouzdanje?

Samopouzdanje se gradi na osnovu mišljenja koje imamo o sebi. Ono je rezultat naših iskustava, znanja, veština, uverenja, načina na koji doživljavamo sebe i priča koje svakodnevno govorimo sebi.

Samopouzdana osoba veruje u svoje sposobnosti. Prihvata sebe, vodi računa o svom fizičkom, emocionalnom i mentalnom zdravlju i otvorena je za povezivanje sa drugima.

To nije osoba koja se nikada ne plaši niti je uvek smirena i sigurna u sebe.

Samopouzdanje znači da, uprkos strahu ili nesigurnosti, nastavljamo da radimo ono što je važno i pravimo korake ka svom cilju.

U radu sa decom često primećujem da problem nije u tome što dete nema sposobnosti. Mnogo češće još nije naučilo da veruje u njih. Upravo zato je važno da mu pomognemo da prepozna svoje snage, umesto da pažnju stalno usmerava na ono što mu ne ide.

Samopouzdanje se razvija

Dobra vest je da se samopouzdanje može razvijati.

Promenom ograničavajućih uverenja, razvijanjem svesti o sopstvenim snagama i potencijalima, kao i učenjem novih veština i tehnika, postepeno gradimo veru u sebe.

To nije promena koja se dešava preko noći, već proces koji zahteva vreme, praksu i spremnost da povremeno izađemo iz zone komfora. Svaki mali korak ima značaj.

Čovek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao kako neke stvari ne mogu učiniti, verovatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako verujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i učinim.

Mahatma Gandi

Samopouzdanje počinje mnogo ranije nego što mislimo

Kada razmišljamo o samopouzdanju, često zaboravljamo jednu važnu činjenicu.

Visoko samopouzdanje je naše prirodno stanje.

Jeste li ikada videli bebu koja odustaje od učenja hodanja posle prvog pada?

Verovatno niste.

Beba ustaje, pada, ponovo ustaje i pokušava iznova sve dok ne nauči da hoda. Ne razmišlja da li je dovoljno dobra, šta će drugi reći ili da li bi trebalo da odustane. Potpuno je usmerena na svoj cilj.

Sledeći put kada pomislite da nešto ne možete ili da nećete uspeti, setite se da ste i vi nekada bili ta beba.

Ta hrabrost, upornost i radoznalost i danas postoje u vama. Na NLP radionicama često podsetim decu upravo na ovu priču. Kada shvate da su nekada bezbroj puta padali dok nisu naučili da hodaju, mnogo lakše prihvate da su i greške sastavni deo učenja i razvoja.

Ako sami ne cenimo sebe i ne verujemo u ono što umemo i možemo, teško možemo očekivati da će to učiniti drugi.

8 praktičnih načina da razvijete samopouzdanje

1. Fokusirajte se na svoje kvalitete

Svako je u nečemu dobar, ali niko nije dobar u svemu.

Umesto da se stalno bavimo svojim slabostima, mnogo je korisnije da prepoznamo i razvijamo svoje talente, interesovanja i jake strane. Upravo će nam one pomoći da ostvarimo ciljeve i izgradimo samopouzdanje.

Kod dece je ovo posebno važno.

Nažalost, obrazovni sistem često stavlja naglasak na popravljanje onoga što detetu ne ide najbolje. Ako dete ima talenat za matematiku, a teškoće u društvenim predmetima, najveći deo energije često se ulaže upravo u popravljanje slabijih ocena.

Naravno da je važno razvijati i oblasti koje predstavljaju izazov. Međutim, samopouzdanje se mnogo lakše gradi kada dete ima priliku da razvija ono u čemu je uspešno i u čemu zaista uživa.

Na coaching sesijama i NLP radionicama gotovo uvek počinjemo istim pitanjem:

„Koji su tvoji talenti, snage i resursi?“

Kada dete postane svesno svojih kvaliteta, mnogo lakše prihvata izazove i u oblastima koje mu trenutno ne idu najbolje.

2. Proslavite svaki uspeh

Naučite da proslavljate i male i velike uspehe.

Možda vam danas deluju beznačajno, ali upravo oni grade veru u sebe.

Pohvalite sebe ili svoje dete što ste pokušali. Rezultat na početku nije najvažniji.

Važno je da svaki novi pokušaj donosi više iskustva, više hrabrosti i više samopouzdanja.

Umesto da se poredite sa drugima, pratite sopstveni napredak.

Probajte već danas

Na kraju dana pitajte dete:

„Na šta si danas ponosan?“

To ne mora biti odlična ocena ili velika pobeda. Možda je skupilo hrabrost da odgovara u školi, pomoglo drugu ili nije odustalo od zadatka koji mu je bio težak.

Kada nauči da prepoznaje sopstveni napredak, dete postepeno gradi zdravije samopouzdanje.

Oslobodite se straha od neuspeha

Ne postoji neuspeh.

Postoji samo željeni ili neželjeni rezultat.

Svaka greška nosi priliku da naučimo nešto novo i sledeći put pokušamo drugačije.

Ljudi sa niskim samopouzdanjem često izbegavaju nove izazove upravo zbog straha da neće uspeti.

Sa druge strane, samopouzdane osobe preduzimaju akciju čak i kada osećaju strah ili nesigurnost.

Ne moraju unapred znati svaki korak.

Dovoljno je da znaju koji je prvi i da ga naprave.

4. Radite ono što volite

Ne mora sve što radite da bude povezano sa postignućima.

Radite ono što vas raduje.

To može biti sport, ples, muzika, čitanje, boravak u prirodi ili vreme provedeno sa prijateljima.

Aktivnosti koje nas ispunjavaju pomažu nam da obnovimo energiju, bolje upravljamo stresom i razvijamo pozitivan odnos prema sebi.

A upravo to pozitivno utiče i na samopouzdanje.

5. Ponašajte se kao da već imate samopouzdanje

Kako biste izgledali kada biste imali više samopouzdanja?

Kako biste hodali?

Kako biste govorili?

Kako biste se osećali?

Pomislite na osobu koja odiše samopouzdanjem. To može biti neko koga poznajete ili javna ličnost kojoj se divite.

Na trenutak zauzmite njeno držanje tela.

Ispravite leđa.

Podignite pogled.

Hodajte sigurnijim korakom.

Posmatrajte kako se menja način na koji se osećate.

Naše telo, misli i emocije neprestano utiču jedni na druge. Kada promenimo držanje tela, često se menja i naše unutrašnje stanje.

Jedna zanimljiva priča

Poznati američki psihijatar i psihoterapeut Milton Erikson predlagao je svojim depresivnim pacijentima da tokom šetnje broje ulične svetiljke i antene na krovovima.

Zašto?

Zato što su, gledajući nagore, morali da promene držanje tela – da se isprave i podignu pogled.

Posle kratkog vremena mnogi su se osećali bolje.

Ponekad i mala promena fiziologije može da pokrene veliku promenu u načinu na koji razmišljamo i kako se osećamo.

Ovu jednostavnu vežbu često radimo i na NLP radionicama. Polaznici se iznenade koliko promena držanja tela može da utiče na to kako se osećaju – i koliko se lakše usude da naprave prvi korak.

6. Razmišljajte pozitivno

Istraživanja pokazuju da ljudi sa više samopouzdanja češće usmeravaju pažnju na svoja uspešna iskustva, dok se osobe sa manjkom samopouzdanja mnogo lakše zadržavaju na greškama i neuspesima.

Pred važan razgovor, kontrolni zadatak, prezentaciju, utakmicu ili neko novo iskustvo, setite se situacije u kojoj ste bili sigurni u sebe i zadovoljni svojim rezultatom.

Proživite taj trenutak ponovo svim čulima. Prisetite se šta ste tada videli, čuli i kako ste se osećali.

Ako ste uspeli tada, možete i sada.

Ova jednostavna vežba pomoći će vam da prizovete osećaj sigurnosti i lakše prevaziđete tremu.

7. Napravite prvi korak, čak i kada osećate strah

Ako zbog straha od neuspeha ili izlaska iz zone komfora stalno odlažete nove
izazove, vremenom ćete sve manje verovati u sebe.

Samopouzdanje se ne gradi razmišljanjem.

Gradi se akcijom.

Ako se plašite javnog nastupa, prihvatite priliku da govorite.

Možda neće biti savršeno prvi put.

Ali svaki sledeći put biće lakše.

Svaki novi pokušaj šalje mozgu važnu poruku:
„Ja to mogu.“

8. Okružite se ljudima koji vas podržavaju

Često kažem da negativni ljudi imaju problem za svako rešenje.